GEOGRAFSKI POLOŽAJ Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.Sastoji se od Norveške, Švedske i djela sjeverne Finske.sjevernoj.

Презентација на тему: "GEOGRAFSKI POLOŽAJ Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.Sastoji se od Norveške, Švedske i djela sjeverne Finske.sjevernoj."— Транскрипт презентације:

1

2

3

4 GEOGRAFSKI POLOŽAJ Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.Sastoji se od Norveške, Švedske i djela sjeverne Finske.sjevernoj EuropiNorveškeŠvedskesjeverneFinske Skandinavski poluotok se nalazi u najsevernijem delu Evrope. Najveći je poluotok na Evropskom kontinentu. Dug je oko 1850 km, dok je širok oko 370-805 km.

5 Skandinavski poluotok okružen je s nekoliko vodenih cjelina: Baltičko more (uključujući Botnič ki zaljev) na istoku, sa autonomnim Ålandski otocima, između Švedske i Finske, te Gotlanda. Sjeverno more (uključujući Katteg at i Skagerrak) na zapadu i jugozapadu. Norveško more na zapadu Barentsovo more na sjeveru

6 RELJEF SKANDINAVIJE  Skandinavija je uglavnom planinska regija gde imam najveću planinu pod nazivom Skandinavski masiv koji se proteže na čitavom poluotoku.

7

8 galdhopiggen kebnek aise fal ket ind ar es kut an

9  GEOLOŠKI SASTAV  Skandinavsko poluostrvo zauzima dio Baltičkog štita, stabilnog i velikog segmenta kore sastavljenog od vrlo starih, kristalnih metamorfnih stijena. Veći deo tla koji je pokrivao ovaj supstrat skidali su ledenjaci tokom ledenog doba antike, posebno u severnoj Skandinaviji, gde je Baltički štit najbliži površini kopna.

10  Hidrografija  Riječna mreža ovog poluotoka je gusta. Većinom su rijeke visoke, kratke, turbulentne. Najveći od njih - Glomma, Tournai-Elv, Klar-Elven, Dal-Elven. U udubinama koje obra đ uju drevni glečeri, čije je podrijetlo tektonsko, postoje mnoga jezera (najveća su Vänern, Mälaren, Vättern). Duljina rijeka je mala. Najveća, Glomma, duga je samo 611 km, Kemijoki je 552 km, a Tourneelven 565 km.  Većina jezera i rijeka položena je u tektonske pukotine koje su se pojavile u neogenu, a kasnije su prera đ ivane u glečeru. Prevladavajući smjer jezerskih slivova i riječnih dolina - od sjeverozapada do jugoistoka - odre đ uje smjer tektonskih linija.

11 Karakteristično obilježje krajolika ovog poluotoka je obilje jezera. Oni su česti osobito u Finskoj, unutar Baltičkog štita. Ovdje su do 60 tisuća. Mnoga finska jezera su izuzetno slikovita. Karakterizira ih neobična obala, kao i mnoštvo šumovitih otočića. Lanci malih i velikih jezera često su povezani kratkim potocima ili kanalima, tako da je teško odrediti gdje se jedno jezero završava, a drugo počinje. Njihova najveća akumulacija nalazi se u južnoj Finskoj, u njezinim središnjim regijama. Ovo je tzv. Lake District. Morena i kristalni grebeni koji ga okružuju sa zapada i juga ometaju protok s tog područja.

12

13 Flora poluotoka  Biljni svijet je vrlo raznolik na ogromnom području gdje se nalazi Skandinavski poluotok. Gotovo polovicu zauzimaju šume (43%). Budući da planine, glečeri i zaravni zauzimaju najveći dio teritorija Norveške, postoje ograničene mogućnosti za razvoj i rast biljaka. Obalno područje je bez drveća, s grmljem i livadama, istočno od njega nalaze se listopadne šume. Nadalje, na sjever i unutrašnjost, - crnogorične šume, pa čak i više i dalje na sjever - patuljasta breza, kao i vrba i višegodišnje trave. Na najvišim nadmorskim visinama nalazi se pojas lišajeva, trava i mahovina. Četinarske šume su jedan od najvažnijih resursa u Norveškoj. Oni daju ovoj zemlji izvozne proizvode.

14 Klima Zbog utjecaja Golfske struje, uzdužnoga pružanja Skandinavskoga gorja i zapadnih oceanskih vjetrova, temperatura je na zapadu viša nego na istoku. Utjecaj Arktika dopire zimi do Botničkoga zaljeva. Klima južnog dijela poluotoka malo se razlikuje od srednjoeuropske klime. Zapadni dio Skandinavije prima godišnje do 3000 mm oborina, a istočni do 800 mm.

15 Razu đ enost obala Skandinavija izlazi na Atlantski okean, Severno more, Norveško more, Baltičko more i Barencovo more. U Skandinaviji je najrazu đ enija obala na svetu sačinjava mnoštvo fjordova, a od većih zaliva tu je Botnički. Od moreuza tu se nalaze Skagerak i Kategat i Danski prolaz izme đ u Grenlanda Islanda.

16 Slapovi  Zapadno od skandinavskih planina protječu mnogi kratki planinski potoci koji se ne zalede zimi. Mnoge od tih brzih potoka uranjaju u fjordove s visokih vrhova gorja i formiraju slapove čija visina doseže stotine metara (Kiel - 561 m, Utigard - 610 m). Rijeke koje teku u Baltičko more, teče niz istočnu padinu prostranih skandinavskih planina, kao i rijeke Finske, nemaju tako strm pad. Oni teku kroz šire doline. Me đ utim, oni tako đ er oblikuju pomake i brzake kada prelaze projekcije različitih tvrdih stijena. Najpoznatiji slapovi nalaze se u Švedskoj, na rijeci Luleelven, Jaurekaska, kao i Einunnfoss u Norveškoj (pritoka rijeke Glomma) i odvodnja Imatra u Finskoj (na rijeci Vuoksi).

17

18 Polarna svetlost Polarna svetlost (aurora) je raznobojni sjaj na noćnom nebu.Polarna svetlost se javlja I u Skandinaviji. Sjaj koji se javlja u blizini Severnog pola zove se aurora borealis, a sjaj koji se javlja u blizini Južnog pola zove se aurora australis. Aurora se na Severnom polu javlja gotovo svake noći, a dvadeset do dvesta puta godišnje u severnoj Skandinaviji i Severnoj Americi.

19 Polarna svetlost:

20 Narodi Od naroda u Skandinaviji žive ugro-finci i germani. Germanski narodi Skandinavije vode poreklo od vikinga. Ugro-finci su: finci, sami (laponci), Germani su: danci, šve đ ani, norvežani, islan đ ani, farani. Narodi

21 Pitanja za ponavljanje: 1.Koja je po Povrsini najveca drzava Skandinavskog poluotoka? 2.Koja zemlja Skandinavije nije pripadnica Evropske Unije? 3.Kakav reljef imaju Skandinavske Zemlje? 4.Koja drzava Skandinavije ima najvise stanovnika?

22 5.Uz krajni Sever koje Zemlje vezemo ove pojave? 6.Da li je tacna cinjenica da tundri I tajgi ima u svim delovima Skandinavskog poluostrva? 7.U kojoj od navedenih Zemalja bi ti voleo da zivis?

23